Jeste li znali da su ove vrste mesojedi?
Često iz neobjašnjivih razloga o nekim stvarima imamo potpuno krivu percepciju. Nekad su činjenice u koje smo sto posto sigurni u potpunosti krive, a nekad je prava istina potpuno neočekivana. Neki od čestih pogrešnih (ili alternativnih) činjenica su upravo o životinjama. Primjerice, činjenica da psi ne vide boje u potpunosti je kriva, kao i ona da kameleoni mijenjaju boju kako bi se bolje uklopili u okolinu – njihova boja zapravo reflektira njihovo raspoloženje. Jednako tako postoje zablude o tome što životinje, pa čak i biljke jedu, a mnoge od njih neočekivano vole meso. Pogledajmo koje su vrste zapravo mesoljupci (ili bi to trebali biti), baš kao i mi!
1. Pande
Iako pande obožavaju jesti grančice bambusa, zapravo su stvorene da jedu meso. Možda je s pandama evolucija zakazala, no njihovi probavni sustavi specijalizirani su za probavu mesa, ne biljaka, a osim toga, čak ni ne posjeduju gene za proizvodnju enzima koji probavljaju biljke. Upravo zbog ovoga, pande moraju jesti puno više bambusa nego što im je potrebno. Naime, pande uspijevaju probaviti samo 17% pojedenog bambusa. Da se možda vrate mesu? 🙂
2. Leptir Feniseca tarquinius
Sigurno niste na ovom popisu očekivali leptira, no Feniseca tarquinius hrani se jedino mesom – preciznije, lisnim ušima. Za razliku od svih drugih biljojednih leptira, ovaj leptir u mesnoj prehrani otkrio je izvor nutrijenata odličnih za razvoj, zbog čega je njihov razvoj znatno brži od razvoja drugih leptira. Ovi leptiri stadij ličinke završe u samo 8 dana, dok je prosjek za leptire 2 do 5 tjedana! Čini se da su bjelančevine u mesu izvrsne čak i za leptire.
3. Dionaea Muscipula
Poznatija kao muholovka, ova biljka jedna je od rijetkih, ali definitivno ne i jedina koja svoju prehranu temelji na mesu. Na svijetu postoji čak 670 vrsti biljaka koje su prestale biti nečija hrana i postale predatori. Muholovka je definitivno najpoznatija od njih, vjerojatno zbog svog opakog izgleda Svoje žrtve, kukce ili puževe, hvataju pomoću mehanizma koji nakon podražaja brzo zaklapa “usta” biljke. Ta “usta” zatim hermetički zatvore te se ona pretvore u “stomak” u kojem se odvija probava. Probava traje oko čak deset dana, nakon čega se zamka ponovno otvara i muholovka je spremna za novi obrok. Jezivo, ali vrlo zanimljivo.
